Pomoć EU za smanjivanje nezaposlenosti u Srbiji
Rezultati uspešno završenog EUNES projekta (Tehnička pomoć za unapređenje kapaciteta NSZ Srbije za upravljanje podacima, pravljenje prognoza, monitoring i evaluaciju).
Na konferenciji održanoj u Sava Centru, Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja, Nacionalna služba za zapošljavanje (NSZ) i Delegacija Evropske unije, predstavili su rezultate uspešno završenog EUNES projekta (Tehnička pomoć za unapređenje kapaciteta NSZ Srbije za upravljanje podacima, pravljenje prognoza, monitoring i evaluaciju). EUNES projekat finansirala je Evropska unija sa 988.000 EUR, i sproveden je sa krajnjim ciljem smanjenja stope nezaposlenosti u Srbiji.
U proteklih godinu i po dana stručnjaci EUNES projekta sarađivali su sa ministarstvom i NSZ kako bi se razvila bolje fokusirana i efikasnija politika zapošljavanja u Srbiji. Projekat je postigao sledeće razultate:
1. Poboljšanje prognoza kretanja tržišta rada od strane NSZ-a: organizovani su treninzi za NSZ o metodama i alatima za sprovođenje istraživanja potreba poslodavaca. Projekat je takođe obezbedio softver za analizu prikupljenih podataka, koji se sada može koristiti za formulisanje ciljanih mera zapošljavanja, kao što je na primer dokvalifikacija radnika. Ciljane mere će povećati šanse radnika da nađu zadovoljavajući posao i doprineće smanjenju nezaposlenosti.
2. Razvijeni su alati i metodi za bolje praćenje i ocenu učinka mera aktivne politike zapošljavanja: Projektni eksperti su preneli znanja o tehnikama praćenja i evaluacije ranije primenjivanih mera za zapošljavanje. Na ovaj način, efikasne mere sada mogu biti pojačane, dok se može prestati sa primenom neefikasnih mera, kako bi ograničena finansijska sredstva mogla da se iskoriste na bolji način.
U okviru EUNES projekta sprovedeno je prvo nacionalno istraživanje tržišta rada u maju 2011. godine, i njegovi rezultati, kao i rezultati ocene efikasnosti izabranih aktivnih mera zapošljavanja, su predstavljeni na konferenciji.
Istraživanje tržišta rada na nacionalnom nivou sprovedeno je na uzorku od 4.083 kompanije, sa ciljem da se efikasnije prognoziraju kretanja (trendovi) potreba poslodavaca, i da se bolje i brže reaguje na promene u tražnji za određenim zanimanjima.
Na osnovu analize podataka iz Ankete poslodavaca izvedeni su sledeći najvažniji zaključci:
U 2010. godini neto stopa kreiranja poslova na nacionalnom nivou iznosila je 0,62%.
Procena je da bi u 2011. godini ukupan broj zaposlenih u osam posmatranih makrosektora trebao da poraste za 1,88% u odnosu na broj zaposlenih u 2010. godini.
Generator nove zaposlenosti u 2011. godini bi bio privatni sektor sa neto stopom kreiranja poslova od 2,46%, budući da u ovom sektoru radi i najveći broj zaposlenih.
Očekuje se i visoka stopa kreiranja novih poslova u sektoru zadružnog i mešovitnog vlasništva od 2,48%.
Nadinamičniji porast otvaranja novih radnih mesta u 2011. godini očekuje se u malim privrednim subjektima koji zapošljavaju od 10 do 49 lica (očekivana neto stopa kreiranja poslova u 2011. godini iznosi 5,49%).
Generatori nove zaposlenosti u 2011. godini bi bili makrosektori: prerađivačka industrija, građevinarstvo i ostale usluge sa neto stopama kreiranja poslova od 2,78%, 2,75% i 5,68%, redom.
Prisutne su i značajne regionalne razlike u neto stopama kreiranja novih poslova. Ohrabrujući je podatak da se u 2011. godini u Regionu Vojvodine i Regionu Južne i Istočne Srbije očekuje porast neto zaposlenosti kao rezultat većeg broja otvorenih od ugašenih poslova. U ova dva regiona bi bio ostvaren neto rast zaposlenosti viši od nacionalnog proseka. Neto stope kreiranja poslova u 2011. godini, u ovim regionima iznosile bi 2,94% i 2,81%, dok je nacionalni prosek procenjen na 2,26%. Ovo su naročito pozitivne tendencije, budući da su u Vojvodini i Južnoj i Istočnoj Srbiji u 2010. godini, prema Anketi o radnoj snazi, izmerene najviše stope nezaposlenosti, tj. 20,9% i 23,3%, respektivno. U Beogradskom regionu i Regionu Šumadije i Zapadne Srbije u 2011. godini procenjene neto stope kreiranja poslova iznosile bi 2,10% i 1,38%
Preduzeća planiraju da u 2011. godini zaposle veoma mali broj osoba sa invaliditetom, i to uglavnom lica sa srednjim stepenom struène spreme, sa veoma slabim saznanjem o dodatnim veštinama tih lica
Mali broj preduzeća je iskazao potrebu za obukama zaposlenih, a najčešće su to mala privatna preduzeća.
Umeren porast zapošljavanja je zajednički rezultat uravnoteženog rasta stvarnih zarada i stvarne produktivnosti, sa jedne strane, i sa druge strane, rasta grupisane potražnje. Imajući u vidu takav razvoj, očekuje se da će stopa nezaposlenosti opasti na oko 19% krajem 2011. (sa 22% u jan. 2011) i nakon toga da će blago opadati do oko 16% na kraju perioda predviđanja (april 2015).
Tokom 2010. godine, na mere aktivne politike zapošljavanja potrošeno je ukupno 3,7 milijardi dinara, i ova potrošnja je konstantno rasla tokom prethodne tri budžetske godine. Ocena efikasnosti odabranih mera aktivne politike zapošljavanja (stopa zaposlenosti nakon šest meseci), pokazala je sledeće: najveća stopa zaposlenosti (59,26 %) zabeležena je kod Subvencija za otvaranje novih radnih mesta, zatim po uspešnosti sledi Klub za traženje posla (33,67%) i na kraju su Obuke za tržište rada sa procentom uspešnosti od 25,06%. Gotovo svi učesnici u sva tri programa smatraju da su informacije i usluge koje su dobili od NSZ pre učešća u meri bile korisne ili veoma korisne.
