Početna > Mediji > Vesti iz Brisela > Strateški okvir EU za ljudska prava i demokratiju

Strateški okvir EU za ljudska prava i demokratiju

Kao najveći donator u svetu, EU aktivno podržava ljudska prava i demokratiju:

-          EIDHR (Evropski instrument za demokratiju i ljudska prava)

Budžet iznosi 1,104 milijarde evra za period 2007-2013. Ključni ciljevi su: unapređenje poštovanja ljudskih prava i osnovnih sloboda u zemljama i regionima gde su najviše ugroženi; te jačanje uloge civilnog društva u promovisanju ljudskih prava i demokratije.

-          Instrument za stabilnost (IfS)

Budžet iznosi 2,062 milijarde evra za period 2007-2013. Koncipiran je kao pomoć u rešavanju izazova u pogledu globalne bezbednosti i razvoja kroz finansiranje aktivnosti na ponovnom uspostavljanju stabilnosti u vanrednim situacijama gde su naročito ugrožena ljudska prava.

-          Evropski instrument za susedstvo i partnerstvo (ENPI)

Cilj ENP-a je jačanje prosperiteta, stabilnosti i bezbednosti evropskog susedstva. Ukupan budžet iznosi gotovo 12 milijardi evra za period 2007-2013. Jedan od tri strateška cilja je podrška demokratskoj tranziciji i promovisanje ljudskih prava.

-          Instrument za razvojnu saradnju

Budžet iznosi 16,9 milijardi evra za period 2007-2013. Obuhvata tematski program “Nedržavni akteri i organi lokalne samouprave u razvoju”, čiji je cilj podsticanje uključivanja svih aktera, naročito ugroženih i marginalizovanih grupa.

-          Evropski fond za razvoj (EDF)

Ukupan budžet iznosi 22,682 milijarde evra za period 2008-2013, kao pomoć razvoju afričkih, karipskih i pacifičkih zemalja. Obuhvata nekoliko prioriteta, uključujući politike podrške ljudskim pravima, demokratiji i pitanjima rodne ravnopravnosti.

-          Budžet CFSP (zajednička spoljna i bezbednosna politika)

Ukupan budžet iznosi 1,740 milijardi evra za period 2007-2013, kojim su obuhvaćene razne aktivnosti, a naročito saniranje kriznih situacija, uključujući jačanje pravne države. EU trenutno ima deset civilnih misija širom sveta, od Bosne i Hercegovine do Avganistana.

 

EU podržava ljudska prava i demokratiju na niz praktičnih načina:

-          Smernice politike

Savet EU je jednoglasno usvojio ove smernice na sledeće teme:
– Smrtna kazna
– Tortura i ostali oblici surovog, nečovečnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja
– Dijalozi o ljudskim pravima
– Deca i oružani sukobi (CAAC)
– Zaštitnici ljudskih prava
– Promovisanje i zaštita prava deteta
– Nasilje nad ženama i devojčicama i borba protiv svih oblika njihove diskriminacije
– Promovisanje poštovanja međunarodnog humanitarnog prava
Na osnovu Akcionog plana EU, treba da otpočne rad na sledećim pitanjima: sloboda veroispovesti i uverenja; prava homoseksualaca, biseksualaca i transeksualaca (LGBT); sloboda izražavanja.

-          Centralne tačke za ljudska prava u Delegacijama EU

Mreža centralnih tačaka za ljudska prava skoro je dovršena: 116 Delegacija EU već ima jednu, a mnoge i dve centralne tačke, i u političkom odeljenju i  odeljenju za saradnju.

-          Klauzula o ljudskim pravima u sporazumima sa EU

EU zahteva da se ova klauzula nađe u svim njenim političkim okvirnim sporazumima sa trećim zemljama, kao što su sporazumi o pridruživanju i sporazumi o partnerstvu i saradnji. Ovom klauzulom ljudska prava postaju osnovni element sporazuma.

-          Dijalozi i konsultacije o ljudskim pravima

EU vodi razgovore posvećene ljudskim pravima sa skoro 40 zemalja širom sveta (najduži traju od 1995, sa Kinom). Glavni cilj je unapređenje situacije na terenu, ali i bolje poznavanje lokalnih uslova. Pitanja ljudskih prava, naravno, razmatraju se i na drugim oblicima političkog dijaloga, sve do nivoa samita.

-          Deklaracije i demarši

EU intenzivno koristi javne deklaracije da bi izrazila zabrinutost ili pozdravila pozitivna kretanja. U ostalim slučajevima, kada smatra da bi to bilo delotvornije, EU koristi “demarš”, ili upućuje  privatne žalbe zemljama koje nisu članice EU.

-          CSDP misije i operacije

EU uvodi ljudska prava i rodnu ravnopravnost u glavne tokove kada je reč o misijama i operacijama saniranja kriznih situacija sa ciljem da se obezbede delotvorni i održivi rezultati.

-          Posmatračke misije na izborima

Od 1993, EU je bila u više od 110 posmatračkih misija. Njihova svrha je pomoć partnerskim zemljama u održavanju izbora visokog standarda, kao cilja, kroz analizu izbornog procesa i obezbeđivanje nepristrasne i potkrepljene ocene izbora.

-          Stručne izborne misije

Obzirom na broj izbora koji se u svetu održavaju na godišnjem nivou, EU nije u mogućnosti da odgovori na svaki zahtev za slanje posmatračke misije. Stručna misija za izbore je alternativni instrument kojim se obezbeđuju ulazni parametri za veće poverenje i tokom i nakon izbornog procesa.

-          Pomoć na izborima

Ovde se prati celokupan izborni ciklus, a ne samo konkretni izbori. Obezbeđuje se podrška institucionalnom kapacitetu tela za vođenje izbora, tehnička i materijalna podrška izbornim procesima, kao i dugoročnim potrebama društva.

-          Evropska zadužbina za demokratiju

Treba da se uskoro osnuje, prema privatnom pravu, kao fondacija i to u skladu sa belgijskim zakonima, sa sedištem u Briselu. Ovo neće biti evropski instrument, a delovaće nezavisno, uz podršku EU i država članica. Svrha je da se prodemokratskim aktivistima olakša i ubrza dobijanje finansijske pomoći od Evrope.

-          Godišnji izveštaj EU o ljudskim pravima i demokratiji u svetu

Prvi put objavljen 1999, ovaj izveštaj sadrži aktivnosti EU u raznim tematskim oblastima, u bilatelarnim i multilateralnim odnosima. Izveštaj za 2011. biće usvojen 25. juna 2012, istovremeno sa paketom za ljudska prava. On sadrži više informacija o navedenim temama.

Video

  • HETIP